Зборник за филологију и лингвистику XIII/1, 1970. — С. 195-203.
Naziv „gradišćanski" treba ovdje razumjeti kao geografski termin, a ne kao termin političko-administrativne vrste. Pod tim nazivom podrazumijeva se ono područje, gdje se govori hrvatski, koje obuhvaća ne samo austrijsku administrativnu cjelinu Gradišće (njemački Burgenland), već i govore koji se nalaze na mađarskoj strani državne granice, i to samo one u užem pograničnom pojasu, dok ostali srpskohrvatski govori u Mađarskoj ne pripadaju ovamo. Osim toga ćemo pribrojiti ostatke hrvatskih govora u Donjoj Austriji koji su danas već gotovo izumrli (autohtono malobrojno hrvatsko stanovništvo postoji još u tri sela), dalje, hrvatska sela u Slovačkoj u blizini Bratislave te u južnoj Moravskoj. Dalde, upotrebljavat ćemo ovdje „gradišćanski" kao širi geografski termin koji nema ništa zajedničkog sa državnim i administrativnim granicama.